Marijan Detoni. 1939. Pejzaž. Ulje na platnu.

MARIJAN DETONI (1905. – 1981.) Slikar, grafičar, akademik, rođen je u Križevcima 18. travnja 1905. godine. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja u rodnom gradu 1924. godine završava poznatu križevačku Preparandiju (Učiteljsku školu), a iste godine uspješno polaže prijemni ispit na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu. Na nagovor prof. T. Krizmana posvećuje se grafici. Crtačku godinu mu vodi Ferdo Kovačević, a nakon dvije godine prelazi u klasu prof. Ljube Babića. Diplomirao je na Akademiji 1928. godine s izvrsnim uspjehom. S preporukom prof. Babića zapošljava se u Litografskom odjelu Kraljevske zemaljske tiskare u Zagrebu. Međutim, tu ne ostaje dugo. Posvećuje se slikarstvu i produžava studij na Akademiji u specijalki prof. Vladimira Becića. Nakon završene specijalke vraća se u Križevce gdje 1930. godine ima prvu samostalnu izložbu. Bio je član grupe “Zemlja”. U tom razdoblju nastaje likovna mapa “Cigla”, kao i niz slika socijalne tematike ( npr. Objed, Pijana kočija, Sajam u Križevcima i sl.) koje se ubrajaju u antologijska djela hrvatskog angažiranog slikarstva. Za vrijeme boravka u Parizu sa stipendijom francuske vlade nastaje još jedna važna mapa: “Ljudi sa Seine”. Detoni je predavao crtanje na gimnazijama u Vukovaru (1933.-1936.), te u Karlovcu (1936.-1942.) odakle odlazi u partizane. Sudionik je IV. i V. neprijateljske ofenzive. Bio je vijećnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a, a od 1945. godine profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a od 1948.- 1952 i njen dekan. Član JAZU (danas HAZU) je od 1963. godine. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, kao i nagrade za životno djelo “Vladimir Nazor” 1971. godine. Marijan Detoni umro je 11. svibnja 1981. godine u Zagrebu, gdje je i pokopan. Na obiteljskoj kući u Križevcima podignuta je spomen-ploča, a jedna ulica u Križevcima nosi njegovo ime. Križevački muzej posjeduje šest Detonijevih slika i jedan crtež. Odlukom Skupštine općine Križevci i Centra za usmjereno obrazovanje poklonjene su tri slike, jedna je donirana, a tri su otkupljene. Ono što posjeduje Muzej su radovi koji su nastajali tridesetih godina prošloga stoljeća, a neke slike su antologijske kao što su ”Muzičari” i ”Križevački sajam”. Obilježavajući 101. godišnjicu rođenja (jer se na nivou HAZU i Akademije nije nitko prisjetio svojega člana uz 100. godišnjicu), Muzej je organizirao malu retrospektivu Marijana Detonija i pritom posudio značajna djela iz drugih muzeja i galerija. Krajem 2019. godine u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci otvorena je izložba “Zemlja” u suradnji s Privatnom zbirkom iz Zagreba i Zbirkom Vrga iz Petrinje, a na izložbi su izložene četiri Detonijeve slike iz fundusa Gradskog muzeja Križevci.

• Kolekcionarski komadi preuzimaju se osobno u galeriji, Martićeva 4, ili se dostava dogovara za svaki rad zasebno.
• Uvjeti povrata dogovaraju se pojedinačno — javite nam se prije kupnje.
• Za pitanja o stanju, podrijetlu ili transportu rada slobodno nam pišite.